Naslovnica Sport Atletika Umro dvostruki olimpijski pobjednik i borac za ljudska prava

Umro dvostruki olimpijski pobjednik i borac za ljudska prava

NIGERIJA

Bivši svjetski rekorder i osvajač dvije zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1968. godine, te borac za ljudska prava Amerikanac Li Evans (Lee Evans) umro je od posljedica moždanog udara u Lagosu u Nigeriji.

Američka atletska federacija (USTAF) u svom priopćenju nije navela uzrok njegove smrti, ali su američki mediji prenijeli kako je Evans prošle sedmice prebačen u bolnicu u Lagosu nakon moždanog udara, a u srijedu je umro, prenosi Hina.

Novine The Mercury News iz San Hozea u Kaliforniji, gdje je Evans odrastao, pišu kako je Evans u Lagosu bio trener na tamošnjoj sportskoj akademiji.

Evans je na OI u Meksiko Sitiju osvojio dvije zlatne medalje (400m i 4x400m), te postavio svjetski rekord na 400 metara – 43.86 koji je trajao čak 20 godina sve dok ga u avgustu 1988. nije srušio Amerikanac Bač Rejnolds (Butch Reynolds) istrčavši 43.29.

Evans je imao ljučnu ulogu i u američkoj štafeti 4×400 metara koja je također, postavila svjetski rekord 2:56,16 koji je stajao više od 24 godine.

Zanimljivo, Evans umalo nije nastupio na 400 metara nakon što su njegove kolege iz reprezentacije sprinteri Tomi Smit (Tommie Smith, zlato) Džon Karlos (John Carlos, bronza), tokom eremonije dodjele medalja podigli po jednu ruku stisnutih šaka na kojima je bila crna rukavica, simbol otpora crnačke manjine u SAD. MOO je reagirao brzo i brutalno: obojici atletičara su zabranjeni nastupi na OI doživotno.

Karlos ga je nagovorio da nastavi, a nakon što je osvojio zlato, Evans je zajedno sa sunarodnjacima, Lerijem Džejmsom (Larry James) koji je osvojio srebro i bronzanim Ronom Frimenom (Freeman), protestirao podignute šake s beretkama na glavi. Ali spustili su ih i uklonili beretke kad je svirala himna i podignute američke zastave. Tu pomirljivu gestu uzeo je u obzir Međunarodni olimpijski odbor i nije ih kaznio.

Nakon završetka sportske karijere bio je atletski trener u 20 zemalja svijeta, 1983. je primljen u Nacionalnu kuću slavnih u atletici na Menhetnu, a 1989. u Kuću slavnih olimpijskih igara Sjedinjenih Država u Kolorado Springsu.

Bio je jedan od osnivača “Olympic Project for Human Rights”, organizacije koja je skrenula pozornost na rasnu nejednakost i ugnjetavanje u Sjedinjenim Državama i u inozemstvu.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime