Inflacija je stopa rasta cijena u posljednjih godinu dana i ova stopa u Bosni i Hercegovini iznosi 17%, u Evropskoj uniji 9,1%, a u SAD-u 8,3%.
To znači da novac postaje sve manje i manje vrijedan. Zadatak centralne banke jeste da inflaciju drži pod kontrolom, a da bi to učinila ima na raspolaganju učinkovito sredstvo, a to je rast kamatnih stopa.
Većina vodećih ekonomista je saglasna da je rast kamatnih stopa učinkovit način da se snizi stopa inflacije. Rast kamatnih stopa znači da su krediti u bankama skuplji.
Time se ograničava potražnja, tj. usporava ekonomija te se smanjuju izgledi da će privredni subjekti investirati u poslovanje i dodatno zapošljavati. Cijene roba i usluga je uslovljena potražnjom za njima. Što je potražnja manja, manji je i pritisak na cijene.
Osim toga, rast kamatnih stopa za kompanije znači rast troškova otplate kredita, dok niža potražnja znači i to da imaju manje kupaca. To za posljedicu može imati uručivanje otkaza radnicima ili potpuni prekid poslovanja.
Kako se povećava broj nezaposlenih, tako se smanjuju i prihodi. Krajnja posljedica je recesija, a centralne banke se nadaju da će recesija biti što blaža. Tako da se nastoji da kamatne stope rastu do mjere dok se inflacija ne počne obuzdavati. Cilj je izbjeći ekonomski krah.
Vodeći ekonomisti su saglasni i oko toga da da je državna intervencija na strani ponude također učinkovito sredstvo za snižavanje cijena. To podrazumijeva pomoć radnicima i ograničavanje prekida u lancu snabdijevanja. Za ublažavanje inflacije predlaže se i strožija fiskalna politika, prenosi Svjetski ekonomski forum (WEF).
