Gladovanje je danas jako česta taktika mnogih dijeta za mršavljenje, a unazad desetak godina ova istraživanje ove teme se intenziviralo sa naučne strane i došlo se do rezultata koji govore kako je gladovanje višestruko korisno po naše zdravlje.
Pod terminom gladovanje se podrazumijeva suzdržavanje od hrane i pića izvjesno vrijeme, a može da se praktikuje u raznim režimima. Pojedini praktikuju gladovanje dan ili dva u sedmici, neki jednu sedmicu u mjesecu, a trenutno jedna od najpopularnijih dijeta jeste takozvana 5:2 dijeta.
Pod njom se podrazumijeva 5 dana u sedmici normalne prehrane a 2 dana se gladuje, odnosno restrukcija dnevnog unosa kalorija na oko 500-600 kalorija dnevno. Oblici gladovanja mogu biti i zasnovani na dnevnom gladovanju po 13 sati, odnosno gladovanje iza 18 sati predveče pa sve do doručka idućeg dana.
Šta se zbiva u organizmu kada gladuje ?
Dosta kritičara podržava ovakav način prehrane, jer se i u dalekoj prošlosti čovjek hranio na ovakav način, hrana je postojala samo ukoliko je uspješan lov i zavisno od vremenskih prilika. U mnogim religijama prakticira se post koji je zasnovan na gladovanju, te se na taj način poštuje Bog, jača karakter i čisti organizam. Gladovanje je preporučivao i Hipokrat, a u 19. vijeku gladovanje je bilo popularnu u liječenju gotovo svih bolesti, naročito duševnih. Danas je recimo gladovanje obavezno prije hirurških zahvata, a nekada je važno i za razne dijagnostičke zahvate. Gladovanje preporučuju i nutricionisti u borbi protiv pretilosti, visoke masnoće u krvi, visokog krvnog pritiska, te nekih metaboličkih oboljenja. Obično se preporučuje gladovanje tokom pet dana nekoliko puta godišnje.
Ali šta se dešava zapravo u organizmu kada gladuje?
Ispočetka tijelo dobija signal da nema glukoze u krvi, zatim potiče mobilisanje rezervu glukoze iz jetre koja se nalazi u obliku glikogena, a mišići počinu da koriste takođe glikogen koji je u njima uskladišten. Nakon što potroši zalihe glikogena, tijelo počinje da crpi zalihe masnog tkiva. Za to vrijeme, pojačano se luče ketoni kao nusprodukti metabolizma masnih kiselina, tada tijelo ulazi u takozvano keto stanje.
Međutim, nakon nekog vremena tijelo se navikava na manji unos energije, pa počinje da usporava procese. Ovaj fenomen često dovodi do toga da se ljudi koji su na dijeti često pokolebaju i pokleknu, jer im se čini kako nema nikakvog napretka.
Kao rezultat smanjenog unosa energije, dugoročno imamo usporavanje procesa u organizmu, što opet dovodi do smanjenja izlučivanje raznih faktora i medijatora upale koji su povezani s nekim metaboličkim bolestima, kao i kardiovaskularnim oboljenjima.
Keto stanje koje se stvara povoljno utiče na mozak
Najnovije studije pokazuju da ketogeno stanje, kratkoročno izazvano, djeluje povoljno na mozak. Zapravo su ketoni odlična hrana za mozak, te je tako omogućena bolja koncentracija, pamćenje kao i brzina razmišljanja, a istraživanja nalaze poveznicu i sa povećanim otporom na stres. Ispitivanja pokazuju da u liječenju karcinoma gladovanje može igrati veliku ulogu, ukoliko mu se pristupi na pravi način.
Najvažnije je poznavati pravila koju hranu smijete jesti i kada smijete a kada ne smijete jesti. Znanstvenici to objašnjavaju tvrdnjom da inzulin preko dana slobodno cirkuliše i normalno obavlja svoju aktivnost, dok naveče interferira s melatoninom i hormonom rasta koji ga bklokiraju na neki način, što dovodi do toga da se šećer nedovoljno razgrađuje te ga ćelije raka lakše mogu povući sebi za njihovrast.
Određeni tipovi osoba ne bi smjeli gladovati, na primjer oboljeli od dijabetesa, osobe koje imaju teške infekcije, gastrointestinalni i bubrežni bolesnici, kao i osobe sa karcinomom u uznapredovaloj fazi. Osobe koje su na nekoj terapiji ne bi trebali gladovati kako ne bi poremetili hemijske procese vezane za samo ispoljavanje dejstva lijeka.
Više korisnih informacija o zdravlju možete pronaći ovdje.
