DIVLJE životinje u Kostariki, ohrabrene zatvaranjem ljudi u kuće zbog koronavirusa, izašle su iz šuma i močvara na tlo kojim su nekoć vladale, što je zabrinulo neke stanovnike i turiste u toj srednjoameričkoj zemlji.
U Tortugueru, selu s 1700 stanovnika na sjeveru Kostarike, još uvijek kruži priča o dječaku kojeg je prije 14 godina veliki krokodil odvukao u mutnu vodu istoimene rijeke.
“Bila je to velika tragedija. Danima su ljudi iz sela i Crveni križ tražili njegovo tijelo, no nikada nije pronađeno”, kaže lokalna prodavačica suvenira Sandra. “Užasno me strah krokodila i zmija kojih je ovdje puno, a tijekom pandemije su se mogle vidjeti češće nego inače”, dodaje za Hinu na svom štandu.
Tortugero se nalazi na močvarnom prostoru širokom oko 50 metara između smeđe rijeke Tortuguero i modrog Karipskog mora. Do tamošnjih nastambi poredanih u dva reda može se doći jedino čamcima, a vožnja do najbližeg većeg mjesta traje sat i pol.
Od nestanka dječaka ulazak u rijeku je strogo zabranjen
Godine 2007. je krokodil dug šest metara uhvatio za nogu lokalnog dječaka koji se kupao ondje unatoč učestalim upozorenjima da to ne radi te ga usmrtio. Od tada je strogo zabranjen ulazak u tamošnju rijeku kojom dnevno prolaze deseci čamaca s turistima. Tortuguero je od nekoć ribarskog sela, gdje su ljudi uglavnom lovili kornjače, postao turistički poznat zbog mogućnosti promatranja velikih kornjača koje izlaze noću iz Karipskog mora na plažu pa ostavljaju i zakopavaju jaja u pijesku, a zatim se vraćaju u more.
Na pješčanim sprudovima Kanala, kako lokalni ljudi zovu vijugavu rijeku Tortuguero, krokodili se sunčaju otvorenih usta regulirajući tjelesnu temperaturu. Jedan od njih ulazi u vodu nakon što se približio čamac te se udaljava. Na drugom mjestu krokodil dug šest metara i težak pola tone se okreće, pa repom udara po vlažnom tlu, poprskavši blatom posadu čamca koja se približila na svega tri metra.
“To je opasna životinja koja samo brani svoje stanište”, napominje Iván Sandoval, biolog i istraživač sa Universidad Nacional de Costa Rica. Kaže kako nije bilo slučajeva napada krokodila na ljude izvan vode, već samo u njoj. Od 1990. godine krokodili su ubili 14 osoba u Kostariki, a broj ukupno ozlijeđenih nije utvrđen. “Nemamo podataka da su krokodili nekoga napali izvan svog staništa”, dodaje Sandoval.
Ljudi gotovo istrijebili krokodile, ali zbog novog zakona sad ih je puno više
Ljudi su ilegalnim lovom tijekom 20. stoljeća gotovo istrijebili krokodile iz Kostarike, no onda je u zemlji uveden zakon koji ih štiti. Nakon toga je tijekom posljednjih 25 godina njihov broj drastično porastao.
No istovremeno je u tamošnjim područjima porastao i broj stanovnika, koji šire poljoprivredno područje i razvijaju turističke aktivnosti.
“Zbog toga se povećao broj susreta ljudi i krokodila te njihovih sukoba za teritorij”, objašnjava Sandoval.
U nekim dijelovima Kostarike turističke agencije organiziraju spektakl za posjetitelje koji u nevjerici gledaju kako zabavljači hrane krokodile stojeći pored njih. Biolozi poput Sandovala upozoravaju kako takav oblik zabave mijenja ponašanje krokodila te povećava izglede za njihove napade u budućnosti.
“Krokodil tako počinje povezivati ljudsko prisustvo s hranom pa se granica između krokodila i ljudi smanjuje”, ističe ovaj biolog. “Krokodil, kada zatim primijeti osobu koja vadi fotoaparat na obali rijeke, da bi fotografirala prirodu, može pomisliti kako mu dolazi dati hranu pa brzo izjuri na nju”, dodaje.
Godine 2017. je odvjetnički ured Energy Law Firm (ELF), specijaliziran za teme zaštite okoliša, pokrenuo sudski postupak u cilju zabrane takve turističke atrakcije kako bi se izbjegle nesreće oko rijeke Tárcoles ispod čijeg mosta se nalaze deseci krokodila dok ih turisti promatraju.
Kostarika je članica OECD-a
Kostarika, zemlja s 5 milijuna stanovnika, jedna je od najposjećenijih zemalja srednje Amerike s razvijenim turizmom. U svibnju je postala članicom Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), društva kojem se pokušava priključiti Hrvatska.
Na ulazu u kostarikanske nacionalne parkove, pored močvara, nalaze se oznake “Opasnost krokodili”. No biolozi traže od vlade istraživanje broja krokodila u zemlji te dodatnu regulaciju kojom bi se sačuvale te životinje i istovremeno smanjili konflikti s ljudima, čime bi se pak povećala sigurnost lokalnih stanovnika i turista.
“Premda sam rođena ovdje, okružena njima, i dalje me strah”, naglašava Sandra u Tortugueru. Rođena između karipske plaže s divovskim valovima i rijeke pune krokodila, 28-godišnja Sandra nikada nije naučila plivati. U rijetkim trenucima kada je napuštala selo morala se voziti čamcem.
“Jednom se čamac prevrnuo, ali bilo je to u plićaku. Jako sam se uplašila i uhvatila za majku, no sve je dobro prošlo”, kaže Sandra dok se skupina turista iskrcava na obalu blizu njenog štanda.
