Zadnjih nekoliko godina sve se češće spominju klimatske promjene prilikom izvješćivanja o ekstremnim vremenskim uvjetima i prirodnim nepogodama, naročito kada one uzrokuju materijalnu štetu i ljudske žrtve. Glavni tajnik UN-a nazvao je posljednje izvješće Međuvladinog povjerenstva za klimatske promjene (IPCC) crvenim alarmom za čovječanstvo.
U izvješću se navodi da je neosporno da ljudske aktivnosti uzrokuju klimatske promjene koje stvaraju sve češće i jače ekstremne klimatske događaje, uključujući toplinske valove, obilne kiše i suše. Klimatske promjene, navode, uzrokuje globalno zagrijavanje uslijed emisija stakleničkih plinova.
Iako su emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji pale za 24% između 1990. i 2019. godine te Europska agencija za okoliš (EEA) očekuje nastavak trenda smanjivanja emisija, Europska komisija je prihvatila strategiju postizanja neto 0 emisija stakleničkih plinova do 2050. te smanjenja emisija za 55% do 2030. godine.
Autori izvješća IPCC-a tvrde da će se vremenski ekstremi samo pogoršati, ali i da možemo spriječiti klimatsku katastrofu ako sada udružimo snage. Kažu da možemo usporiti promjene i zaustaviti pogoršanje ako odmah drastično smanjimo emisiju ugljikovog dioksida u sljedećih deset godina.
Zaboravljene žrtve obnovljivih izvora energije
Uz cestovni prijevoz, glavni izvor stakleničkih plinova koji je rezultat ljudskog djelovanja je izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) u proizvodnji električne i toplinske energije. EU je donijela zakonske propise kako bi se povećala upotreba obnovljivih izvora energije poput vjetra, solarne energije, hidroenergije i energije biomase. Međutim, malo se piše o posljedicama koje obnovljivi izvori imaju na ljudsko zdravlje i na okoliš.
Pojam “Fukushima disaster” (bez navodnika) pruža 14,7 milijuna rezultata u tražilici Google, dok “Banqiao disaster” (također bez navodnika) vraća 35 tisuće. Više od 160 tisuća ljudi evakuirano je iz područja Fukushime zbog poplava i zračenja, a procjenjuje se da je između 0 i 1 čovjeka umro od posljedica izlaganja zračenju. Pucanje hidroelektrane Banqiao u Kini 1975. je najveća energetska havarija u povijesti, u kojoj je uništeno preko 5 milijuna kuća, a život izgubilo više od 170.000 ljudi, no većina nije nikada čula za nju.
Zdravstvene posljedice biomase
Europska komisija smatra da veliki požari kojima svjedočimo svakog ljeta ispuštaju goleme količine ugljikovog dioksida, pridonoseći time globalnom zatopljenju. Kao da to nije bilo dovoljno, prošli petak su znanstvenici objavili istraživanje koje je povezalo požare s brojem slučajeva i smrti od COVID-19 uslijed onečišćenja zraka lebdećim česticama (promjera manjeg od dva i pol mikrometra) koje se ispuštaju sagorijevanjem drva.
Ipak, malo je ljudi svjesno da sagorijevanje biomase ispušta identične takve čestice. Kao i sve što je bio, eko ili zeleno, biomasa nosi ekološki prihvatljivu i zdravu konotaciju. Jeste li znali da biomasa uključuje ogrjevno drvo?
Naime, Sustav trgovanja emisijama Europske unije (EU ETS) definira “biomasu” kao proizvode koji sadrže bilo kakve biljne tvari iz poljoprivrede ili šumarstva koje se mogu iskoristiti kao gorivo u smislu oporabe njihovog energetskog sadržaja.
Samo u Hrvatskoj se svake godine gotovo pet i pol tisuća preuranjenih smrti pripisuje zagađenju zraka, a u Europskoj uniji se taj broj penje na nekoliko stotina tisuća smrti godišnje. Prema EEA-u, one se uglavnom odnose na bolesti uzrokovane onečišćenjem zraka lebdećim česticama, čiji je najvažniji izvor grijanje kućanstava drvom.
Rudanov model pristiže u spas?
Primjena SVI.U.KUĆE.ODMAH. modela u spašavanju njihovih života mogla bi izgledati tako da se zabrani sav motorni promet kao i grijanje na kruta goriva poput drva. Motorni promet bi se zamijenio biciklističkim, a ceste bi odmah postale i sigurnije zbog smanjenja prosječne brzine. Tko bi bio dovoljno sebičan da ospori takve mjere jer ga produljenje putovanja inkomodira kada bi to spašavalo živote?
Što se grijanja tiče, teško bi problem mogao riješiti prelazak na struju. Zbog niza faktora, stanovništvo koje se grije na ogrjevno drvo je uglavnom siromašnije te si ne može priuštiti prelazak na struju.
Međutim, nisu zime u Hrvatskoj baš tako ekstremne, pa nismo u arktičkom krugu niti u Himalajima. Ako se ljudi mogu priviknuti na nošenje maske 10 sati dnevno, zašto ne bi po kućama nosili zimske jakne i potkape kada bi to spašavalo živote? Osim toga, u dugom roku bi bilo jeftinije od grijanja a i pomoglo bi spriječiti klimatsku katastrofu.
No, očito ljudi nemaju istu paniku oko zagađenja zraka kao što imaju oko epidemije. Nije Greta bez veze rekla da želi da paničarimo i da se ponašamo kao da nam kuća gori. Ljudi u panici skloni su odbaciti razum koji bi ih inače ponukao da makar malo važu koristi i štete svojih postupaka.
Klimatska neodrživost održivog energenta
Ugljikov dioksid ispušta se sagorijevanjem bilo koje organske tvari. Međutim, prema pravilima EU ETS-a energija iz biomase je neutralna u pogledu emisija jer se ispušteni ugljik ponovno apsorbira sadnjom i rastom novih stabala.
Očiti problem kada su u pitanju upozorenja o klimatskim promjenama je što su šumskim sastojinama potrebna više desetljeća da sazriju i povrate ugljikov dioksid iz zraka. Znanstvenici godinama upozoravaju da održivost nije ekvivalent klimatskoj neutralnosti te da bi se pristup korištenju drvne biomase trebao promijeniti zbog klimatskih promjena, onečišćenja zraka i zbog prijetnji staništima životinja i biljaka.
Europska komisija usvojila je prošli mjesec novu Strategiju EU-a za šume do 2030. koja uzima u obzir neke od ovih problema. U strategiji se navodi potreba minimiziranja upotrebe cijelih stabala u proizvodnji energije te da je potrebno ojačati mjere zaštite održivosti bionergije na bazi šuma.
Zadnjih godinu i pol svjedočimo nerazumnim potezima mnogih država uslijed panike i alarmizma, te je potrebno povremeno baciti svijetlo i na druge politike kako se ne bi širila nepotrebna šteta. Energetski sektor predstavlja jedan od najvećih grana gospodarstva na svijetu te okuplja velik broj različitih dionika s različitim i nerijetko suprotstavljenim interesima.
Nemojte misliti da spašavate svijet jer koristite “biomasu”. Čak i tzv. “moderna biomasa” u obliku peleta (prešane piljevine) se često proizvodi sječom šuma u Sjevernoj ili Južnoj Americi da bi se nakon prerade prevezla brodovima u Europu. Što se tiče naslovnica s kataklizmičkim slikama ljetnih požara, povele bi možda korisniju raspravu kada bi umjesto “Klimatski alarm” na njima stajao tekst “Sagorijevanje biomase”.
