Poslije nešto više od godinu dana kako se vlada pozabavila pitanjem plata tokom bolovanja zbog korone, stiže i informacija koja bi za radnike na odsustvu mogla da donese značajne promjene. Zvanična najava da bolovanje zbog korone neće biti plaćeno za sve koji nisu vakcinisani, a jesu zaraženi ovim virusom, praktično bi značila manju platu za 35 odsto za sve dane odsustva.
I to bi bila značajna promjena prvenstveno u javnom sektoru, gdje je više od pola miliona radnika do sada praktično bilo zaštićeno. I plus za oko 140.000 radnika u javnim, lokalnim i držvnim preduzećima kojima je bolovanje tokom korone i izolacije takođe bilo plaćeno 100 odsto. Koliko bi bila promjena u privatnom sektoru zavisilo bi od poslodavca, jer je do sada on isključivo i donosio odluku hoće li radnika zbog korone uskratiti za dio zarade.
Svi koji rade u javnom sektoru i državnim firmama, a koji su bili na bolovanju zbog korone, imali su do sada tokom odsustva punu platu. To je bio slučaj i u mnogim privatnim firmama, ali ne i pravilo, jer je odluku o visini zarade tokom korona bolovanja kod privatnika, donosio sam poslodavac. I ona je često značila umanjenu platu za 35 odsto za sve dane odsustva.
Sada, kako je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ukoliko se neko zarazio koronavirusom, a nije primio nijednu dozu vakcine, neće mu biti plaćeno bolovanje.
“Ako ste se zarazili tuđom krivicom, a primili ste dvije vakcine, vi imate pravo na bolovanje ako ste u državnom organu, vojsci ili slično. A ako niste vakcinisani, nećete imati plaćeno bolovanje”, rekao je Vučić.
Osnov za ovakvu mjeru, prema našim nezvaničnim saznanjima, mogao bi se naći u Zakonu o zdravstvenom osiguranju i to u članu 84. u kome se kaže da “osiguraniku privremeno spriječenom za rad ne pripada pravo na naknadu zarade ako je namerno prouzrokovao privremenu spriječenost za rad”.
Ta mogućnost je predviđena i u objašnjenju prava i obaveza radnika i poslodavaca u toku vanrednog stanja od strane Ministarstva rada i socijalne zaštite, od 24. marta prošle godine. U odjeljku “Osvrt na pojedina prava iz radnog odnosa” u tački 6 stoji “Pravo na naknadu zarade prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju nema osiguranik, ako je namjerno sprječavao ozdravljenje ili ako je zloupotrebio pravo na korišćenje odsustvovanja sa rada zbog privremene spriječenosti za rad na neki drugi način (na primjer prekršaj samoizolacije/karantina).
Ipak, postoji mogućnost da se posebnim dokumentom, odnosno uredbom, jasnije definišu uslovi kada osobe koje nisu vakcinisane neće imati pravo na bolovanje. Taj dokument bi pored Zakona o zdravstvenom osiguranju mogao da se bazira i na Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
Vlada je, podsjetimo, u aprilu prošle godine donijela preporuku da se zaposlenima koji su na bolovanju zbog virusa korona isplaćuje cijela plata. Ova preporuka je i dalje je na snazi jer, kako je Ministarstvo rada istaklo, ona nije i vremenski ograničena na period vanrednog stanja.
Tada je Vlada preporučila poslodavcima da promijene svoja akta, a kako bi zaposlenima koji privremeno odsustvuju sa rada zbog kovida, mjera izolacije ili samoizolacije, bila isplaćivana cijela zarada.
Zakonom o radu propisano je inače da je plata za vrijeme bolovanja za prvih 30 dana odsustva u iznosu od najmanje 65 odsto prosječne zarade zaposlenog u prethodnih 12 meseci.
Istovremeno postoji mogućnost da plata bude i veća, ali to se reguliše kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu i ugovorom o radu u samoj kompaniji.
