U Svjetskoj banci smatraju da će mnogim državama biti teško da izbjegnu recesiju. Međutim, ne postoji definicija recesije oko koje su svi saglasni.
Šta je recesija?
Većina stručnjaka je definiše kao smanjenjem ekonomskog rasta u dva uzastopna kvartala. To znači da se ekonomski rast zaustavio ili da se desio ekonomski pad u šest uzastopnih mjeseci, što je izraženo u iznosu BDP-a.
U Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) su globalnu recesiju opisali kao trenutkom kada se više velikih ekonomija istovremeno kontrahuje. U pojedinim situacijama ključna odrednica recesije je nezaposlenost. Rast stope nezaposlenosti može izazvati domino učinak – nezaposleni imaju manje novca, usporava se potražnja te se nastavlja ekonomski pad.
Indeks potrošačkog povjerenja (CCI) je još jedan faktor koji je važno pratiti. On izražava odnos ljudi prema njihovim finansijama. Ovaj indeks u Evropi je rekordno nizak.
Svijet je u posljednjih 70 godina prošao kroz četiri velike recesije. Posljednja je počela 2009., a vlade koriste različite mehanizme da bi okončale recesiju. Centralne banke su u prošlosti kratkoročno snižavale kamatne stope, čime su krediti bili jeftiniji, a kako bi se podstakla potrošnja.
Snižavale su se i porezne stope te pokretali veliki infrastrukturni radovi kako bi se povećao broj zaposlenih. No, spomenuti mehanizmi nisu upotrebljivi usljed rastuće inflacije, pritiska na državne finansije i niske stope nezaposlenosti.
