U posljednjim danima rata u Ukrajini, Rusija se najviše fokusirala na istočni dio države. Oni su pregrupisali svoje snage kako bi započeli bitku za područje Donbasa
Ruske snage već su izazvale humanitarnu katastrofu na istoku Ukrajine, ali još uvijek ne kontrolišu lučki grad Mariupolj u kojem se vode žestoke borbe, a ukrajinski branitelji poručuju da nisu sigurni koliko će još dugo izdržati.
S obzirom na to da je poruka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da će se “boriti za svaki metar naše zemlje” i da neće pristati dati dio države Rusiji, očekuje se da bi, kako piše BBC-ev Paul Kirby, ruska ofanziva mogla biti dugotrajan sukob.
Vladimir Putin je više puta iznio optužbe na račun Kijeva da su počinili genocid u regiji Donbasa, odnosno u samoproglašenim republikama Donjeck i Lugansk, na prostoru gdje se uglavnom govori ruskim jezikom i gdje živi proruski orjentisano stanovništvo.
Ako bi Rusija osvojila obje ove velike regije, to bi Vladimiru Putinu dalo nekakvo postignuće iz rata s obzirom na opći utisak da gubi rat u kojem je očekivao da će izaći kao brzi pobjednik. Sljedeći korak bi zatim bio aneksija Donbasa, baš kao što je to učinio s Krimom, nakon referenduma 2014. godine. Ukoliko bi postigao svoje ciljeve do 9. maja, to bi za Putina bilo važno jer bi mogao proslaviti i Dan pobjede, značajan datum za Rusiju kada obilježava poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Ruski marionetski vođa u Lugansku već je govorio o održavanju referenduma u “skoroj budućnosti”, iako se ideja čak i lažnog glasanja u ratnoj zoni čini apsurdnom.
Šta je Putinova strategija?
Ukrajinska vojska vjeruje da ruski predsjednik želi potpunu kontrolu ne samo nad Donbasom, nego i nad južnom regijom Herson, sjeverno i zapadno od Krima. To bi mu dalo kopneni most duž južne obale do ruske granice i kontrolu nad vodoopskrbom Krima.
Velik dio Donjecka i ključnih područja Luganska još su u ukrajinskim rukama, pa ruske snage pokušavaju opkoliti ukrajinsku vojsku na istoku, krećući se sa sjevera, istoka i juga.
“Ovo je velik teritorij koji treba kontrolirati i mislim da ne bismo trebali podcijeniti geografsku složenost ovoga”, kaže Tracey German, profesorica sukoba i sigurnosti na King’s Collegeu u Londonu.
Do sada nisu uspjeli zauzeti drugi ukrajinski grad Harkov južno od ruske granice, ali su preuzeli kontrolu nad Izyumom – strateškim gradom dalje niz glavnu autocestu prema istoku koji kontroliraju separatisti.
“Ako pogledate što rade oko Izyuma, ono prati glavne linije autocesta i to bi imalo smisla, s obzirom na to da većinu svoje opreme sele cestom i željeznicom”, kaže prof. German.
Očekuje se da je sljedeća velika meta – Slavjansk, grad od 125.000 ljudi koji su 2014. godine zauzele snage koje podržavaju Rusi prije nego što su ponovno zarobljene. Zauzimanje Kramatorska, južnije, također je veliki cilj.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) kaže da će ruska kampanja za osvajanje obje regije “vjerojatno propasti”, ako Ukrajina zadrži Slavjansk.
Ruske snage napale su niz gradova pod kontrolom Ukrajine u Lugansku dok su napredovali sa sjevera i istoka. Ušli su u Kreminnu, sjeverozapadno od Severodonjecka i bombardirali gradove. Ti su gradovi važni jer bi njihova kontrola omogućila Rusiji da ide na zapad i da se poveže s ruskim snagama koje se guraju jugoistočno od Izjuma, kaže ISW. Zato ukrajinska vojska svoje protunapade koncentrira na tom području izvan Izjuma.
