U Beču se klima uređaji mijenjaju za mrežu daljinskog hlađenja zbog toga što klima uređaji opterećuju elektrodistributivnu mrežu i zbog toga što višak toplote ispuštaju na ulice.
Vlasti austrijske prijestolnice namjeravaju da centar grada u roku od pet godina pokriju mrežom daljinskog hlađenja. Sistem daljinskog hlađenja radi na sličnom principu kao i daljinsko grijanje iz toplana u zimskim mjesecima.
Kako su obrazložili u Gradu Beču, koristi se voda ohlađena na pet do šest stepeni celzijusa, koja se u posebnim cijevima distribuira direktno do kupaca ili do sistema hlađenja pojedinačnih zgrada. Zagrijana voda se zatim vraća u gradsku centralu. Ovdje se ponovo hladi riječnom vodom ili preko sistema daljinskog grijanja, čiji kapaciteti su u ljetnim mjesecima neiskorišteni.
Bečka elektroprivreda Wien Energie sada proširuje daljinsko hlađenje na 180 zgrada, sa ukupnom snagom od 200 megavata. Prema navodima ove kompanije, visokoučinkovite centralne rashladne jedinice postižu uštedu od 50 posto ugljendioksida (CO2) i 70 posto energije u poređenju sa tradicionalnim klima uređajima.
Zahvaljujući centralnom hlađenju, klima uređaji u privatnim stambenim prostorima, koji višak toplote emituju na ulice i doprinose stvaranju urbanih toplinskih otoka, postaju suvišni. Beč do 2025. želi proširiti mrežu daljinskog hlađenja i izvan centralne gradske jezgre i uložiti 90 miliona eura.
“Zahvaljujući daljinskom hlađenju, posebno u gusto naseljenim područjima, možemo održati visok kvalitet života u našem gradu. Do 2030. želimo da ponudimo mogućnost povezivanja na mrežu u cijelom centru i da postanemo glavni grad za daljinsko hlađenje u Evropi”, istakao je Peter Hanke, član bečke gradske vlade iz resora za finansije, privredu, rad, međunarodne odnose i javna preduzeća.
Ovogodišnji juni bio je četvrti najtopliji mjesec u Beču od kada postoje mjerenja. Temperatura je proteklih mjesec dana porasla ukupno dvanaest puta iznad 30 stepeni celzijusa, a broj tropskih dana se udvostručio posljednjih 30 godina, saopćili su iz Grada Beča.
