Talijanski vatrogasci i dalje se bore protiv požara na Siciliji, koji su već doprli do grada Catanije, središta istoimene pokrajine, zbog čega su stanovnici bili primorani napustiti svoje domove, a lokalna zračna luka privremeno je zatvorena.
Vatrogasci su na Twitteru objavili da su u posljednja 24 sata u raznim dijelovima Sicilije izveli 250 operacija gašenja, od čega 50 samo u Cataniji. Sicilijanski grad, poznat po baroknoj arhitekturi, smješten je na istočnoj obali otoka na padinama Etne.
Požari su zahvatili područje Catanije koje gleda prema moru, poharavši pritom lokalno ljetovalište La Capanninu. Na fotografijama s plaže objavljenim na društvenim mrežama vide se izgorjeli suncobrani i ležaljke.
Mnogi evakuirani
Uz temperature koje su dosegnule i 40 Celzijevih stupnjeva, vrući vjetar je pospješio širenje požara po cijelom otoku. Lokalni mediji izvješćuju o velikim požarima i u pokrajini Palermu.
Na talijanskom otoku Sardiniji je zbog vatrene stihije svoje domove moralo napustiti oko 1000 ljudi.
Sardinijske lokalne vlasti proglasile su u nedjelju izvanredno stanje zbog “neviđene katastrofe”.
Požari i dalje haraju Turskom
Tisuće pripadnika spasilačkih službi već se peti dan u nedjelju bori s velikim šumskim požarima u Turskoj, koja evakuira turiste iz turističkih mjesta koja su neposredno ugrožena.
U subotu navečer evakuirano je nekoliko mjesta u egejskoj regiji Bodrum, popularnoj destinaciji za odmor, izvijestio je gradonačelnik Ahmet Aras. Istaknuo je i da su ljudi dovedeni na sigurno.
Stotinu ruskih turista također je dovedeno na sigurno iz istočnog predgrađa Bodruma, priopćio je generalni konzulat Rusije. Premješteni su u nove hotele pa su sada izvan opasnosti.
Televizija NTV objavila je da je još jedno mjesto u provinciji Antalija također evakuirano u nedjelju.
Turska se od srijede bori s najgorim šumskim požarima u posljednjih nekoliko godina.
Ministar poljoprivrede i šumarstva Bekir Pakdemirli rekao je u nedjelju da je pet od prvotnih sto požara još uvijek aktivno. Jak vjetar stalno potpiruje plamen i ometa gašenje požara.
Prema službenim podacima, požari su do sada odnijeli najmanje šest života, a stotine ih je ozlijeđeno.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je u subotu pogođena područja. Istaknuo je da je broj kanadera koji su angažirani u gašenju povećan na 16, uz potporu Rusije, Irana i Ukrajine. Dodao je podatak da su jedan požar u obalnom gradu Marmarisu izazvala djeca.
Turske vlasti započele su istragu o uzrocima drugih požara i nisu isključile podmetanje.
U zemlji trenutno vlada toplinski val, a idućih dana očekuju se temperature iznad 40 Celzijevih stupnjeva.
S požarima potaknutim neprekinutim vrućinama bore se i Grčka i Španjolska. U Grčkoj su vlasti na teren rasporedile stotine vatrogasaca.
Izgorjelo je dvadesetak kuća, a osam osoba je ozlijeđeno u velikom šumskom požaru koji i u nedjelju plamti na sjeverozapadnom Peloponezu, u blizini grada Patrasa, priopćila je grčka civilna zaštita.
Osam lakše ozlijeđenih, s respiratornim problemima i opeklinama, prevezeno je u bolnice u regiji, navode isti izvori.
Zbog velikog požara koji je u subotu izbio zajedno s visokim temperaturama evakuirano je pet sela, a prema privremenom izvješću vatrogasaca izgorjelo je dvadesetak kuća.
U nedjelju u zoru blizu 300 vatrogasaca sa 77 vozila, dva kanadera i pet helikoptera ponovno je bilo na prvoj crti borbe s požarom. Prema riječima vatrogasaca, od subote ujutro izbilo je 58 šumskih požara, od kojih je većina brzo stavljena pod kontrolu.
U Grčkoj i gužve na cestama
Vatra je uzrokovala i velike prometne gužve te satima blokirala vozače u njihovim vozilima. Glavna autocesta koja povezuje Korint s Patrasom bila je u subotu zatvorena za promet, kao i most Rio-Antirio, koji povezuje Peloponez i kontinentalnu Grčku.
Grčka se od petka suočava s novim toplinskim valom i temperaturom od 42 do 44 Celzijeva stupnja, navode meteorološke službe. Suhe zbog velikih vrućina, grčke šume svakog ljeta su mete požara.
Prije nekoliko dana požar je poharao planinu Penteli, u blizini Atene. U požaru u srpnju 2018. u obalnom gradu Mati, u blizini Atene, poginule su 102 osobe, što je najveći broj poginulih u požaru u toj zemlji.
Ne zna se kada bi vrućine mogle pasti, a neki meteorolozi predviđaju da će opasne situacije koje izazivaju velike vrućine potrajati još barem dva tjedna.
“Želim naglasiti da će august biti težak”
Premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je da su se vatrogasci tijekom posljednja 24 sata borili s oko 50 požara nastalih diljem zemlje. Upozorio je da bi moglo doći i do novih jer meteorolozi upozoravaju kako će se vrućine i dalje nastaviti.
“Želim naglasiti da će kolovoz biti težak. Meteorolozi nas upozoravaju da nas od kraja sljedećeg tjedna vjerojatno čeka još jedan toplinski val. Zbog toga je važno da budemo pripravni sve dok službeno ne završi razdoblje gašenja požara”, zaključio je Mitsotakis.
Ni Pirenejski poluotok nije bio pošteđen požara. Više od 1700 hektara izgorjelo je u katalonskim regijama Conca de Barbera i Anoia. U Lietoru u regiji Castilla-La Mancha tijekom vikenda je izgorjelo više od 2500 hektara.
Mada u Portugalu posljednjih desetak dana nije bilo novih požara, radi se o državi koja je najviše pogođena šumskim požarima u Europi. Organizacija za zaštitu okoliša Associacao Natureza Portugal (ANP) tvrdi da se od 2010. u Portugalu na godišnjoj razini bilježi više od 18.000 požara.
“Portugal je očito najviše pogođen požarima u Europi. Prosječno godišnje izgori 136.000 hektara. To je 31% više nego u Španjolskoj, unatoč tome što Portugal ima 80% manje šumske površine”, navodi ANP.
Hitne mjere s ciljem smanjenja emisije CO2
Podsjetimo, grupa većinom manjih zemalja svijeta preuzela je ovaj tjedan nove, ambicioznije obveze kada je klima posrijedi te je o tomu izvijestila UN, istodobno povećavajući pritisak na velike svjetske zagađivače da slijede njihov primjer uoči održavanja velikog summita UN-a o klimi u novembru.
Uz smrtonosne toplinske valove, poplave i šumske požare, koji su postali česti u cijelome svijetu, sve su učestaliji pozivi da se poduzmu hitne mjere s ciljem smanjenja emisije CO2, zbog čega se planet ubrzano zagrijava.
No posljednja analiza Ujedinjenih naroda upućuje na to da će spomenute klimatske promjene bez obzira na preuzete obveze spomenute grupe zemalja rezultirati globalnim zatopljenjem daleko iznad granice od 1.5 Celzijevih stupnjeva, što je gornja granica za najteže posljedice klimatskih promjena.
“Iskreno se nadam da će revidirana procjena zajedničkih napora otkriti pozitivniju sliku”, rekla je Espinosa.
