Hemikalije koje se nalaze u plastičnim potrošačkim proizvodima mogu uticati na ljudski metabolizam te pridonijeti razvoju masnih ćelija u tijelu i izazvati pretilost, rezultati su nove studije objavljene u časopisu Environmental Science and Technology.
Istraživanje objavljeno u srijedu je pronašlo više od 55.000 različitih hemijskih komponenti u plastičnim potrošačkim proizvodima i identificiralo 629 tvari od kojih je za 11 poznato da su hemikalije koje ometaju metabolizam.
“Naši eksperimenti pokazuju da obični plastični proizvodi sadrže mješavinu tvari koje mogu biti relevantan i potcijenjen faktor koji utječe na prekomjernu težinu i pretilost”, rekao je Martin Wagner, koautor studije s Norveškog univerziteta nauke i tehnologije (NTNU) u izjavi.
U studiji su naučnici pregledali 34 različita plastična proizvoda za svakodnevnu upotrebu kao što su posude za jogurt, boce za piće i kuhinjske spužve, kako bi vidjeli koje hemikalije sadrže.
Pretilost je vodeći čimbenik koji pridonosi nekim od najčešćih uzroka smrti u svijetu, kao što su kardiovaskularne bolesti i rak, s gotovo 650 milona ljudi diljem svijeta, koji žive s tim stanjem.
Dok su prijašnja istraživanja već pokazala da neke plastike sadrže hemikalije koje ometaju hormone i mogu utjecati na razvoj i plodnost, nova studija je otkrila da neke hemikalije u plastici mogu također doprinijeti debljanju i pretilosti.
Hemikalije iz trećine plastičnih proizvoda istraživanih u studiji pridonijele su razvoju masnih ćelija u laboratorijskim eksperimentima, reprogramirajući ćelije prekursora da postanu masne ćelije koje su se više razmnožavale i nakupljale više masti.
Dok su neki proizvodi ocijenjeni u studiji sadržavali poznate tvari koje ometaju metabolizam, drugi nisu.
Međutim, istraživači su rekli da su te tvari ipak izazvale razvoj masnih ćelija, sugerirajući da plastika također može sadržavati trenutno neidentificirane hemikalije koje ometaju način na koji naše tijelo pohranjuje masnoće.
“Vrlo je vjerovatno da uobičajeni sumnjivci, poput bisfenola A, ne uzrokuju ove metaboličke poremećaje. To znači da bi druge plastične hemikalije, osim onih koje već poznajemo, mogle doprinijeti prekomjernoj težini i pretilosti”, rekao je Johannes Volker, prvi autor studije.
Iako istraživanje nije otkrilo jasnu uzročno-posljedičnu vezu između plastike i pretilosti, istraživači su kazali da hemikalije poput ftalata i bisfenola u plastičnim potrošačkim proizvodima za svakodnevnu upotrebu, kao i druge čiji učinci još nisu poznati, mogu biti čimbenik debljanja.
Pozivajući se na ograničenja istraživanja, naučnici su rekli da skup uzoraka plastike analiziran u studiji “sigurno nije reprezentativan za sve plastične hemikalije kojima su ljudi izloženi”.
