Odbijanje Ukrajine i zapadnih sila da priznaju kontrolu Moskve nad Krimom predstavlja “sistemsku prijetnju” za Rusiju i svaki vanjski napad na poluotok izazvat će “odgovor Sudnjeg dana”, rekao je u nedjelju bivši predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev.
Rusija je anektirala crnomorski poluotok Krim od Ukrajine 2014. godine. Moskva je tada također podržala proruske naoružane separatiste u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini.
U slučaju napada na Krim, “Sudnji dan će doći vrlo brzo i teško, bit će jako teško sakriti se”, rekao je Medvedev.
Medvedev nije pojasnio, ali je prethodno upozorio SAD na opasnosti od pokušaja kažnjavanja nuklearne sile poput Rusije zbog njenih postupaka u Ukrajini, rekavši da bi to moglo ugroziti čovječanstvo.
Njegovi su komentari objavljeni dan nakon što je ukrajinski dužnosnik sugerirao da bi Krim, koji većina svijeta još uvijek priznaje kao dio Ukrajine, mogao biti meta za rakete američke proizvodnje HIMARS, koje je Kijev nedavno rasporedio dok se bori protiv ruskih snaga.
Ranije u nedjelju, novinska agencija Interfax citirala je Medvedeva koji je rekao veteranima Drugog svjetskog rata: “Ako bilo koja druga država, bila to Ukrajina ili zemlje NATO-a, vjeruje da Krim nije ruski, onda je to sistemska prijetnja za nas”.
“Ovo je direktna i eksplicitna prijetnja, posebno s obzirom na ono što se dogodilo Krimu. Krim se vratio Rusiji”, rekao je Medvedev, koji je sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti.
Vadim Skibitski, dužnosnik ukrajinske vojne obavještajne službe, upitan je u subotu u televizijskom intervjuu može li se HIMARS koristiti za ciljeve na Krimu. Kazao je da je Rusija izvela udare na ukrajinsku teritoriju s Krima i Crnog mora te su to također legitimne mete.
Krim je od posebne strateške važnosti za Rusiju jer uključuje sjedište njene crnomorske flote u Sevastopolju.
