Još se ljetos pisalo da će poskupljenje hljeba u nekim sarajevskim pekarama za čak 40 posto, pa je tako hljeb od 400 grama s dosadašnjih 50 poskupio na 70 feninga, a hljeb od kilograma bio je skuplji za 0,50 KM.
Iako se radilo o dramatičnom poskupljenju bez osnove, ono se dogodilo. Sada i one pekare koje tada nisu podizale cijene najavljuju njihov rast, ali, navodno, ne bi trebalo biti dramatičnih skokova.
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge pekara iz Bijeljine, za Večernji list potvrđuje kako bi zbog rasta cijena pšenice na svjetskim burzama moglo doći do blagog povećanja cijena.
Urod pšenice izvrstan
“Na svjetskoj burzi dogodila su se poskupljenja, a iako je kod nas za sada situacija stabilna, u najavi je poskupljenje hljeba te se u nekom razdoblju od mjesec dana može očekivati blagi porast cijena. Međutim, to neće biti previše jer je urod pšenice ove godine relativno dobar. Pogotovo u okruženju. Primjerice, u Srbiji je urod pšenice neka 3 miliona tona. Toliko je ima na stanju, a njihove potrebe su milion i po tona, stoga je situacija s pšenicom stabilna, ali su u najavi neka blaga poskupljenja”, priča Pelemiš.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, ponavlja stav da u BiH nema potrebe za dramatičnim poskupljenjima poput onog od pola marke koje smo imali ljetos u nekim pekarama.
“Ponovit ću ono što sam i prije govorio. Hljeb i brašno ne bi trebali poskupjeti iz ugla gledanja poljoprivrednih proizvođača jer je pšenica u otkupu poskupjela tek nekoliko feninga, a šta pekare i mlinare još koči, to oni najbolje znaju. Međutim, isto to događa se i poljoprivrednim proizvođačima. Ako kažemo da je poskupjela nafta, poskupjela je i poljoprivrednim proizvođačima, kao i sve ostalo, a svi isto trošimo u svojoj proizvodnji, tako da nema razloga za drastičnim poskupljenjima kao što je ono od 30 do 50 feninga ako je pšenica poskupjela kod nas tek za 3 feninga”, rezolutan je Bićo.
Kako se doznaje, jedan od razloga za poskupljenje je i cijena ulja koja je u nekoliko mjeseci drastično skočila. Primjerice, jestivo ulje, koje se prije godinu dana moglo pronaći i po 2,50 KM, sada stoji od 3 do 3,50 KM, a u dobrim starim vremenima, prije 15 godina, litra ulja stajala je od 1,10 do 1,40 KM.
U susjednoj RH, koja od 1. septembra diže cijene hljeba, naveli su više faktora koji prisiljavaju na rast cijena.
“Ponajviše zbog pandemije koronavirusa, ali i posljedica klimatskih promjena (tuče, mraza, poplava i sve češćih i duljih sušnih razdoblja na našem području) kojih smo svi svjedoci, na globalnoj, a tako i lokalnoj te regionalnoj razini, u posljednje vrijeme dolazi do značajnih poremećaja u proizvodnji, prijevozu i trgovini raznih kategorija roba i usluga, a o čemu se govori i piše već duže i čega su vjerojatno svjesni i naši kupci. Kad govorimo o našoj branši, treba naglasiti da je u posljednjih godinu dana cijena pšenice na burzama porasla 39%, što se logično ogleda u našem svakodnevnom poslovanju, koje od nas, kao vodeće pekarske industrije, traži stalne prilagodbe. Upravo zato svakodnevno nastojimo optimizirati i naći potrebne prostore i neiskorištene potencijale u našem procesu nabave”, istaknuli su za Index iz Mlinara.
Također su naveli i da će se, unatoč tim poskupljenjima, nastojati djelovati odgovorno. S druge pak strane, potrošači u BiH upozoravaju i na činjenicu da neke pekare možda nisu mijenjale cijene svojih proizvoda godinama, ali su smanjivale gramažu i postupno količinu brašna u kruhu pa je to argument da bi najavljena poskupljenja trebala zaobići našu zemlju. Zasad, sve opcije su u igri.
Inflacija u Njemačkoj na najvišem nivou u zadnjih 27 godina
