Nestašica vode, egzodus, pothranjenost, izumiranje vrsta… Život na Zemlji kakav poznajemo neizbježno će se preobraziti klimatskim promjenama kada djeca rođena 2021. budu imala 30 godina ili čak i ranije, upozorava UN-ov izvještaja do kojeg je došao AFP.
Nacrt izvještaja koje su napisale stotine znanstvenika pri Međudržavnom panelu za klimatske promjene (IPCC), mjerodavnom na tom području, oscilira između apokaliptičnog tona i nade koja se pruža ljudima da promijene svoju sudbinu trenutnim i drastičnim mjerama.
Sveobuhvatan izvještaj o procjeni od 4.000 stranica, mnogo je alarmantnije od prethodnog iz 2014. Iako se njezini glavni zaključci neće promijeniti, službeno će biti objavljeno tek u veljači 2022., nakon što ga konsenzusom odobri 195 država članica.
Bez obzira na stopu smanjenja emisije stakleničkih plinova, razorni učinci zagrijavanja na prirodu i čovječanstvo koje o tome ovisi ubrzat će i postat će bolno opipljivi i prije 2050. godine. “Život na Zemlji može se oporaviti od velikih klimatskih promjena evolucijom u nove vrste i stvaranjem novih ekosustava”, napominje tehnički sažetak na 137 stranica.
Među najvažnijim zaključcima je spuštanje praga preko kojeg se zagrijavanje može smatrati prihvatljivim. Potpisivanjem Pariškog sporazuma 2015. godine svijet se obvezao ograničiti globalno zatopljenje “znatno ispod“ 2°C”, a nastoji se ograničiti do 1,5 °C porasta temperature. Od sada, IPCC procjenjuje da bi prekoračenje + 1,5 ° C već moglo dovesti “postupno, do ozbiljnih posljedica, a ponekad i nepovratno”. Najgore tek dolazi “Najgore tek dolazi, s mnogo više implikacija na život naše djece i naših unuka nego na naš”, tvrdi IPCC.
Klima se već promijenila. Iako je porast prosječnih temperatura od sredine 19. stoljeća dosegao 1,1 ° C, učinci su ozbiljni i bit će sve snažniji, čak i ako se smanje emisije CO2.
Za neke životinje i biljne sorte može biti čak i prekasno. “Čak i na + 1,5 ° C, životni uvjeti promijenit će se izvan mogućnosti prilagodbe određenih organizama”, podvlači se u izvještaju. Poljoprivreda, uzgoj, ribarstvo…”U svim sustavima proizvodnje hrane povećavaju se nagli gubici,” stoji u izvještaju, ukazujući na klimatske opasnosti kao “glavni pokretač”.
Međutim, čovječanstvo u ovoj fazi nije naoružano kako bi se suočilo sa izvjesnim pogoršanjem situacije. “Trenutne razine prilagodbe bit će nedovoljne kako bi odgovorile na buduće klimatske rizike”, upozorava IPCC. Čak i ograničavajući porast na 2 ° C, 80 milijuna ljudi više će ogladnjeti do 2050. godine, 130 milijuna moglo bi pasti u krajnje siromaštvo u roku od deset godina, a stotine milijuna stanovnika obalnih gradova bit će ugroženi češćim poplavama uzrokovanim porastom razine mora, što će zauzvrat dovesti do značajnih migracija.
Na porast od 1,5 ° C, u gradovima će 350 milijuna dodatnih stanovnika potresti nestašica vode, a 400 milijuna na + 2 ° C. U tekstu se također naglašava opasnost od kaskadnih učinaka.
Neke regije (Istočni Brazil, Jugoistočna Azija, Srednja Kina) mogle bi pogoditi tri ili četiri istodobne vremenske nepogode ili čak i više: vrućina, suša, nestašica vode, ciklona, požari, poplave, bolesti koje prenose komarci … Radikalna transformacija, a također moramo uzeti u obzir pojačane učinke drugih ljudskih aktivnosti štetnih za planet, napominje izvještaj: uništavanje staništa, prekomjerno iskorištavanje resursa, zagađenje, širenje bolesti …
Zbog toga je “svaki djelić stupnja važan”, inzistira na IPCC-u. Uprkos svojim alarmantnim zaključcima, izvještaj pruža notu nade.
Čovječanstvo još uvijek može usmjeriti svoju sudbinu prema boljoj budućnosti. “Potrebna nam je radikalna transformacija procesa i ponašanja na svim razinama: pojedinci, zajednice, tvrtke, institucije i vlada,” tvrdi se u izvještaju. “Moramo redefinirati svoj način života i potrošnju.”
