U dokumentu se čak spominje UDBA i KOS. Iskorijeniti političke veze sa organiziranim kriminalom, procesuirati visoke profile korupcije
Izvjestilac ovog dokumenta je Lukas Mandl, austrijski europarlamentarac i član Narodne stranke Sebastiana Kurza. U nacrtu rezolucije koju poslije ovog odbora treba usvojiti i Evropski parlament podsjeća se na sporazume o operativnoj i strateškoj saradnji između agencija Evropske unije za saradnju u provođenju zakona (Europol) i Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i na nedavne preporuke i zaključke Vijeća EU o istoj problematici.
U rezoluciji se konstatuje da korupcija i organizirani kriminal na Zapadnom Balkanu i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Ističe se da organizirani kriminal predstavlja strukturalni problem koji duboko duboko pogađa ukorijenjene veze s poslovnim i državnim institucijama. Također u EU se, kako se navodi, upravo rastući organizirani kriminal na Zapadnom Balkanu koristi kao argument protiv proširenja EU.
– Vladavina prava i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala područja su u kojima zemlje Zapadnog Balkana moraju pokazati veći napredak na svom putu ka EU. Evropska unija ih da promoviraju kao prioritet politike proširenja, ispravnu transpoziciju relevantnih međunarodnih instrumenata za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nedostatak mogućnosti zapošljavanja, korupcija, elementi „zarobljavanja države“, nejednakost i spor proces pristupanja EU su među faktorima koji čine društva zapadnog Balkana osjetljiva na organizirani kriminal – kaže se između ostalog u prijedlogu rezolucije.
U ovom aktu se ukazuje i na nedostatak nezavisnosti sudstva u zemljama Zapadnog Balkana i potiče da se u rješavanju izazova koji se postavljaju usvoji strateški pristup u borbi protiv organizovanog kriminala. No, isto tako se poziva i EU da pruži dodatnu pomoć kako bi se potaknuo profesionalizam i učinkovitost u pravosuđu.
Zemlje Zapadnog Balkana, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Kosovog, Sjevernu Makedoniju, pozvane su da targetiraju kriminalne organizacije, umjesto samo da se procesuiraju pojedinačni slučajevi, Također, naša i druge zemlje su pozvane da zaštite doušnike i zviždače.
– Ponavljamo potrebu da se iskorijene političke i administrativne veze s organiziranim kriminalom kroz jasne zaštitne mjere protiv korupcije i efikasno gonjenje korupcije visokog profila – pocrtano je u ovoj rezoluciji.
Zanimljivo je u da se u ovoj rezoluciji spominju i tajne službe koje su bile aktivne za vrijeme Jugoslavije.
– Napominjemo da su veze između organiziranog kriminala, politike i poslovanja postojale prije raspada Jugoslavije a koje su nastavile svoje djelovanje od 1990-ih. U tom smislu ponavljamo pozivamo države da otvore arhive bivše Jugoslavije, a posebno kada je riječ o pristupu dosjeima bivše jugoslavenske tajne službe (UDBA) i Kontraobavještajne službe (KOS) koja je bila u sastavu JNA – kaže se u ovom aktu.
U tom smislu se pocrtava važnost saradnje i razmjene obavještajnih podataka s međunarodnim organizacijama te partnera poput Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i međunarodnih organizacija, kao što su Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i UNODC.
Napominje se i da su zemlje zapadnog Balkana porijeklo i odredište trgovine ljudima, te se pozivaju nadležne vlasti da se više fokusiraju na ovo, odnosno na sprečavanje i jačanje otpornosti grupa koje su podložne rizicima trgovine ljudima.
Isto tako, ističe se da zemlje Zapadnog Balkana služe kao tranzitni koridor za migrante i izbjeglice i da su veliki pokreti stanovništva posljednjih godina predstavljali veliki izazov za regiju u borbi protiv krijumčarenja migranata, pa se s tim u vezu traži veća razmjena informacija i poboljšana koordinacija između zapadnih zemalja Balkana i potiče EU i njene države članice da pruže veću pomoć u rješavanje ovih pitanja, između ostalog, kroz Zajedničku operativnu kancelariju i Operativnu platformu – Istočnomediteranska ruta.
Naglašava se da je rješavanje finansiranja kriminala ključno za otkrivanje kriminalnih aktivnosti i spriječavanje i infiltraciju u legalnu ekonomiju;
– Šest zemalja zapadnog Balkana ostaju glavno tranzitno područje za trgovinu drogom. Primjećujemo i porast organiziranih aktivnosti kibernetičkog kriminala. Pozivamo EU da promiče veću saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana o suzbijanju prijetnji na mrežama.
