Naslovnica Koronavirus U Hrvatskoj će covid potvrda trebati roditeljima ukoliko žele na roditeljski sastanak

U Hrvatskoj će covid potvrda trebati roditeljima ukoliko žele na roditeljski sastanak

covid potvrde

U PONEDJELJAK kreće nova školska godina, pa je tim povodom ministar znanosti i obrazovanja gostovao na Media servisu.

Fuchs je prvo odgovorio na pitanje hoće li itko krenuti online ili svi učenici u ponedjeljak sjedaju u klupe.

”Neće nitko krenuti tako da ostane kod kuće. Svi će krenuti u školu. Tako smo rekli i prošle godine. Ove godine smo planirali da sve naše škole i učenici u Hrvatskoj krenu po modelu A, a mi smo naravno zadržali i opciju modela B i C”, rekao je Fuchs.

“No zadržana je Škola na Trećem, kao plan B, u slučaju da zatreba, i prikazivat će se na HRT-u samo u prijepodnevnim satima. Vraća se i kontaktna nastava na fakultetima”, dodao je ministar.

“Za one s covid-potvrdama bit će dovoljan manji razmak”

”Za one koji imaju covid-potvrde preporuka je da se eventualno grupiraju na jednu stranu da mogu imati nešto manji razmak nego inače. Ostali studenti, naravno uz poštovanje epidemioloških mjera – natrag u predavaonice i natrag u vježbaonice. Prošlu smo godinu morali proći s većinom nastave online, ali koliko god netko mislio da je to rješenje, to je nužno zlo”, naglasio je ministar.

Prema preporukama planirane su maturalne večeri i putovanja. Na pitanje može li mladima obećati da će se sigurno održati Fuchs odgovara: “Nadam se da će tako ostati i da nećemo morati zabranjivati maturalne večeri ili putovanja. Mislim da će sve biti u redu, ali obećati ne mogu.”

“Razmišljali smo o obaveznim covid-potvrdama za nastavnike, ali smo odustali”

Odgovorio je na i pitanje je li razmišljao o tome da se uvedu obavezne covid-potvrde za djelatnike u obrazovnom sustavu: “Ne možete negdje odustajati od covid-potvrda, a onda ih u drugim dijelovima naređivati. Razgovarali smo i o samotestiranjima, koliko puta, koga, sve djelatnike, samo one koji nisu cijepljeni… Široko se raspravljalo, no odustali smo u ovom trenutku od covid-potvrda.”

“Roditelji će prilikom dolaska na roditeljske sastanke morati imati covid-potvrdu, baš kao i oni koji budu dolazili na priredbe”, dodao je.

Osvrnuo se i na najave iz Grada Zagreba o uvođenju građanskog odgoja ove godine, što se potom odgodilo za iduću godinu.

“Ako kane predavati nešto gdje će se sukobljavati, to je onda bezveze”

“Ne radi se o tome jesam li ja za ili protiv. Građanski odgoj se predaje u školama i uveden je na osnovu usvojenog i u Narodnim novinama objavljenog kurikuluma građanskog odgoja, koji je napravljen u sklopu kurikularne reforme. Predaje se u školama međupredmetna tema, a oni koji ne znaju što to znači, neka malo pročitaju”, rekao je Fuchs.

Ako se taj predmet već izučava međupredmetno, zašto su se uopće uznemirile ljevica i desnica oko najave njegova uvođenja, glasilo je sljedeće pitanje.

”Svi ovi koji hoće s jedne strane pa s druge strane, najbolje bi bilo da uzmu kurikulum građanskog odgoja, neka ga pročitaju pa da vidimo što ustvari tu nije dobro i što bi oni dodatno predavali. Ako kane predavati nešto gdje će se stvar rušiti, lomiti i sukobljavati isključivo na razini ideologije, to je onda bezveze”, tvrdi ministar.

“Reforma obrazovanja pala u drugi plan zbog pandemije”

Što se tiče kurikularne reforme, pandemija i potres su utjecali na njen tijek. Fuchs kaže da se radi, ali dodaje je reforma pala u drugi plan zbog pandemije koronavirusa.

”Nešto se usporila zato što su se dobrim dijelom dijelovi sustava morali baviti organizacijama nastave kakvu smo imali prošle školske godine, ali se nije definitivno stalo s kurikularnom reformom. Ove godine će kompletna osmogodišnja škola ići po novim kurikulima”, objašnjava Fuchs.

Ponovio je da djeca u Hrvatskoj, u usporedbi s ostalim zemljama EU, u školi provode manje sati i da se za primjenu reforme mora osigurati prostor, odnosno više sati efektivnog rada u školama.

“OK, priredili smo kurikularne dokumente i priredili nove kurikule za sve predmete, međutim ja nisam uvjeren da će promjenom kurikularnih dokumenata doći do bitnih promjena u nekom rangiranju djece, recimo na testovima, recimo PISA-e”, zaključio je Fuchs.

Index

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime