Naslovnica Vijesti Svijet Pad Kabula izgleda kao repriza pada Sajgona 1975. Sami uporedite

Pad Kabula izgleda kao repriza pada Sajgona 1975. Sami uporedite

0
pad kabula

NEPRIJATELJI ulaze u glavni grad. Regularna vojska, iako brojnija i bolje naoružana, u potpunom je rasulu i opkoljeni grad predaje bez otpora. Dugi rat u koji su Amerika i njene saveznice uložile stotine milijardi dolara i hiljade ljudskih života je izgubljen. Grad je većim dijelom pust, a jeza je opipljiva.

Domaći civili, pogotovo oni koji su surađivali s Amerikancima i drugim zapadnjacima, panično se tiskaju u gomili, pokušavajući se domoći vize ili mjesta u avionu ili helikopteru koji leti iz osvojenog grada.

Američki vojnici koji osiguravaju haotičnu evakuaciju pucaju u zrak kako bi odvratili očajne civile koji se žele ukrcati na silu. Diplomati i drugi strani službenici užurbano napuštaju veleposlanstva i ukrcavaju se na letove iz zemlje.

Ovako je opisan neslavni pad Kabula, afganistanske prijestolnice koju su talibani zauzeli gotovo bez ispaljenog metka, nakon 20 godina dugog rata čiji je ishod Amerika zapečatila kad se odlučila na brzinu povući iz zemlje.

Blinken: Ovo očito nije Sajgon

Ali to bi isto tako mogao biti opis pada Sajgona, glavnog grada tadašnje Republike Vijetnam (poznatije kao Južni Vijetnam), na kraju Vijetnamskog rata 1975.

Jedina je razlika što su se snage Južnog Vijetnama, za razliku od snaga Afganistana, ipak borile do posljednjeg trenutka.

“Ovo očito nije Sajgon”, inzistirao je američki državni tajnik (u SAD-u ekvivalent ministra vanjskih poslova) Antony Blinken na jučerašnjem televizijskom gostovanju.

“U Afganistan smo stigli prije 20 godina s misijom. A misija je bila izravnati račune s onima koji su nas napali 11. septembra. Mi smo ovu misiju završili”, pokušao je objasniti zašto ovo nije repriza poniženja Amerike u Vijetnamu.

Ali paralela ova dva poraza je to što je očito.

Za razliku od Afganistana, Južni Vijetnam je odolijevao još dvije godine nakon povlačenja Amerike

Pad Sajgona 1975. je, podsjetimo, značio završetak Vijetnamskog rata koji je trajao od 1955. godine, s američkom intervencijom na strani protukomunističkih snaga koja je počela 1964. U tom je ratu poginulo više od 58 hiljada američkih vojnika, 250 do 300 hiljada južnovijetnamskih i na hiljade vojnika drugih saveznika.

S druge strane poginulo je između 600 hiljada i milion vojnika komunističkih snaga Sjevernog Vijetnama, koje su podržavali i naoružavali Kina i Sovjetski Savez, u sklopu hladnog rata. Ukupan broj civilnih žrtava u Vijetnamu procjenjuje se na 600 hiljada do čak dva miliona.

Unatoč jasnoj vojnoj superiornosti SAD-a i saveznika, gerilski stil ratovanja komunističkog Vietkonga, podrška koju su uživali među Vijetnamcima zbog brojih američkih ratnih zločina nad civilnom populacijom i sve snažniji otpor američke i svjetske javnosti tom ratu na kraju su presudili.

A taj je rat također bio izgubljen kad su Amerikanci dovršili svoje povlačenje iz zemlje 1973. Doduše, za razliku od vojske sada srušene afganistanske vlade, vojska Južnog Vijetnama odolijevala je još dvije godine nakon toga.

Prizori su slični, ali položaj Amerike danas je daleko slabiji

Iako je ovaj poraz nanio težak udarac američkoj reputaciji, moći i samouvjerenosti na svjetskoj pozornici, ona je tada ipak još uvijek bila na vrhuncu svoje globalne hegemonije.

Danas su geopolitičke okolnosti znatno drukčije, uz uspon Kine i sve agresivniji izazov američkoj i zapadnoj moći od strane te zemlje, ali i Rusije i Irana.

Amerika je ovim brzopletim i stihijskim povlačenjem, s daleko gorim posljedicama od onih koje je očekivala, potvrdila da nema više volje, a možda ni snage biti “svjetski policajac“. Potez predsjednika Joea Bidena ispostavio se kao kontinuitet, a ne kao zaokret u odnosu na hirovitu politiku povlačenja u sebe, ostavljanja saveznika na cjedilu i uskogrudnog stavljanja “Amerike na prvo mjesto” njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

Pogledajte kako je izgledao pad Sajgona i sami procijenite je li se historija ponovila.

 

 

 

 

Prethodni članakU Sjevernoj Makedoniji potvrda o vakcinaciji obavezna za ulazak u sve objekte
Naredni članakZemljotres u Hrvatskoj magnitude 4.2 stepena, osjetio se i na sjeveru BiH: “Pa dokle, ljudi moji, ja više ne mogu ovo izdržati”

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime