POŽARI, poplave i ekstremni vremenski uvjeti širom svijeta posljednjih mjeseci samo su najava onoga što se može očekivati ako se nastavi globalno zatopljenje, ukazuje na to upozorenje naučnika, dok se vodeći svjetski autoritet za klimatske promjene sprema upozoriti na neizbježan i strašan rizik za globalnu klimu.
Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) objavit će danas najopsežniju procjenu do sada, manje od tri mjeseca prije važnih razgovora u UN-u, piše The Guardian. Konferencija počinje u 10 sati.
Nalazi iz procjene su finalizirani u subotu navečer i predstavljaju osmogodišnji rad vodećih znanstvenika iz ovog područja.
– Temperature će do 2040. godine prema svim scenarijima emisija doseći 1,5 C iznad razine koja je zabilježena u razdoblju od 1850-1900 godine.
– Arktik će vjerojatno biti praktički bez leda u rujnu barem jednom prije 2050. u svim procijenjenim scenarijima.
– Sve češće će se pojavljivati neki ekstremni događaji “bez presedana u povijesnim zapisima” čak i pri zagrijavanju za 1,5 °C.
– Predviđa se da će se ekstremni događaji na razini mora koji su se dogodili jednom u sto godina u nedavnoj prošlosti dogoditi barem godišnje na više od polovice lokacija na kojima se mjeri razina plime i oseke do 2100.
– U mnogim će regijama vjerojatno biti požara.
– Globalna površinska temperatura bila je 1,09 C viša u desetljeću između 2011. i 2020. nego u razdoblju između 1850.-1900. godine.
– Proteklih pet godina bile su najtoplije zabilježene od 1850. godine.
– Nedavna stopa porasta razine mora gotovo se utrostručila u odnosu na 1901.-1971. godine.
– Ljudski utjecaj je “vrlo vjerojatno” (90%) glavni pokretač globalnog povlačenja ledenjaka od 1990-ih i smanjenja arktičkog morskog leda.
– “Gotovo je sigurno” da su toplinski valovi, uključujući vrućine, postali sve učestaliji i intenzivniji od 1950 -ih, dok su hladni događaji postali rjeđi i manje ozbiljni.
Štetan utjecaj čovječanstva na klimu je činjenica, kažu UN -ovi znanstvenici u studiji.
Autori izvješća tvrde da se ne može isključiti da se porast razine mora od dva metra do kraja ovog stoljeća.
No, postoji nova nada da bi značajno smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo stabilizirati porast temperatura.
“Današnje izvješće Radne skupine 1 IPCC-a je crveni alarm za čovječanstvo”, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.
“Ako sada udružimo snage, možemo spriječiti klimatsku katastrofu. No, kako današnje izvješće jasno pokazuje, nema vremena za odgađanje niti mjesta za izgovore. Računam na čelnike vlada i sve zainteresirane strane da osiguraju uspjeh COP26”, rekao je.
“Izvješće nam govori o tome kako su utjecaji klimatskih promjena sada mnogo rašireniji nego što smo mislili, i mnogo ozbiljniji – od toplinskih valova do suša do požara, do velikih pljuskova i obalnih poplava”, rekla je Christiana Figueres, voditeljica UN-ovog sporazuma koji je omogućio Pariški sporazum.
Dodala je kako se s nizom nedavnih ekstremnih vremenskih događaja koji su se dogodili u kratkom vremenskom razdoblju situacija sada nalazi u kriznoj točki.
“Ovo više nisu klimatske promjene, ovo je klimatski kaos. Izvještaj nam daje znanstveno shvaćanje koje podupire klimatski kaos koji svakodnevno promatramo”, rekla je Figueres za BBC.
Smanjenje emisija stakleničkih plinova mora biti mnogo brže, rekao je. “Moramo poduzeti hitne mjere za smanjenje emisija ako želimo spriječiti da se ovo pogorša”, rekao je Betts. “Što nam je dulje potrebno, ozbiljnost klimatskih promjena će biti veća”, kazao je.
Alok Sharma, britanski ministar koji će predsjedati UN-ovim razgovorima o klimi Cop26, koji će se održati u Glasgowu ovog studenog, rekao je u subotu: “Ovo će biti najveće upozorenje do sada da ljudsko ponašanje zabrinjavajuće ubrzava globalno zagrijavanje i to je razlog zašto Cop26 mora biti trenutak kad ovo ispravljamo. Ne možemo si dopustiti da čekamo dvije godine, pet godina, 10 godina – ovo je trenutak. Posljedice neuspjeha bile bi katastrofalne – mislim da nema druge riječi za to.”
Rachel Kennerley, međunarodna aktivistica u Prijateljima Zemlje, rekla je: “Svjetski klimatski znanstvenici spremni su izdati oštro upozorenje koje se ne može zanemariti. Međunarodna zajednica mora brzo postići brzinu i opseg akcija potrebnih za izbjegavanje katastrofalnih klimatskih promjena. Vrijeme je da okončamo naše oslanjanje na prljavi plin, ugljen i naftu te uložimo u zelena radna mjesta i izgradimo budućnost s nula ugljika, koja nam je hitno potrebna.”
Simon Lewis, profesor znanosti o globalnim promjenama na Sveučilištu u Londonu, rekao je: “Opažanja ovog ljeta pokazuju da bi neki utjecaji predviđeni u prethodnim procjenama klime IPCC-ja mogli biti podcijenjeni, ali ne možemo znati je li razorno ljeto prošle godine nova norma, trebaju nam podaci od još nekoliko godina. No ono što znamo je da će se, ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti, pojaviti sve ozbiljniji utjecaji na klimu”, kaže.
Upozorio je da će posljedice biti teške. “Moramo imati na umu da svi živimo na mjestima koja su građena desetljećima i stoljećima da bi se dobro nosila s tadašnjom klimom. Zaista, jako zastrašujuća stvar u vezi s klimatskom krizom je da se svako postignuće svakog ljudskog društva na Zemlji dogodilo u klimi koja više ne postoji “, rekao je. “Pritisci su na svjetskim liderima da se slože i oko detaljnih i ostvarivih planova za smanjenje emisija te o planovima prilagodbe klimatskim utjecajima, kada se sastanu u studenom u Glasgowu.”
Ekstremno vrijeme ove godine također je pokazalo koliko je važno da zemlje i zajednice diljem svijeta poduzmu korake kako bi se nosile s tim utjecajima, rekao je Richard Betts, profesor utjecaja na klimu na Sveučilištu Exeter i voditelj istraživanja utjecaja na klimu. “Sada moramo živjeti s posljedicama onoga što smo već učinili klimi. Beznadno smo nespremni nositi se sa sve ozbiljnijim ekstremnim vremenskim prilikama, iako ih je znanost predviđala desetljećima.”